Pokupsko

POKUPSKO

Općina Pokupsko je kao jedinica lokalne samouprave formirana 1995. godine i pripada Zagrebačkoj županiji. Smještena je na njenom najjužnijem dijelu na obali rijeke Kupe u trokutu između Zagreba, Siska i Karlovca. Površina općine je 122 km2, a na tom prostoru je prema popisu stanovništva iz 2001. godine živjelo 2.492 stanovnika.

Danas Općina Pokupsko obuhvaća slijedeća naselja: Pokupsko, Pokupski Gladovec, Hotnju, Strezojevo, Lijevi Degoj, Auguštanovec, Pokupsko Cerje, Lijeve Štefanke, Lukinić Brdo, Cvetnić Brdo, Zgurić Brdo, Šestak Brdo, Opatiju i Roženicu.

Dan Općine Pokupsko slavi se 15. kolovoza na Veliku Gospu, kada je i glavno proštenje u župi.

Grb Općine Pokupsko ima oblik štita plave boje sa zlatnim rubom. Središnji motiv prikazuje župnu crkvu Uznesenja BDM (ranije sv. Ladislava) s obrambenim zidom i kulama. U podnožju teče bijela valovita pruga, koja predstavlja rijeku Kupu, a u gornjim uglovima su šesterokraka zvijezda i polumjesec, oboje zlatne boje.

Općina Pokupsko smještena je na krajnjem južnom dijelu Zagrebačke županije uz obalu rijeke Kupe, podjednako udaljena od Karlovca, Siska i Zagreba. Južnu i jugozapadnu granicu općine u duljini od 19 km predstavlja rijeka Kupa, na sjeverozapadu granica slijedi tok potoka Kravarščice, a na sjeveroistoku uglavnom slijedi jedan od grebena Vukomeričkih gorica.

U reljefnom smislu se na ovom području izdvajaju dvije cjeline. Veći dio zauzima prostor Vukomeričkih gorica koje se protežu u smjeru sjeverozapad – jugoistok. Manja cjelina jest dolina rijeke Kupe, koja je od pobrđa Vukomeričkih gorica jasno odvojena dvadesetak metara visokom kupskom rasjednom zonom, koja se u Pokupskom sasvim približava obali Kupe, tako da je nizvodno od Pokupskog dolina svedena na vrlo uski pojas iz samu obalu rijeke. Nadmorska visina se kreće u rasponu od 107 metara na najnižem dijelu doline kod Lijevih Štefanki do 205 m, koliko je visok vrh Mekote u sjeveroistočnom dijelu općine. Ovo je, dakle, kraj blagih brežuljaka relativno male visine, koji su ispresjecani dolinama brojnih manjih potoka

Najznačajnija hidrografska pojava na prostoru općine je rijeka Kupa, koja teče uz južni rub iz smjera zapada prema istoku i ima osobine donjeg toka. Zbog orografskih uvjeta na terenu kojim protječe, Kupa ovdje snažno meandrira, probijajući svoj tok između Vukomeričkih gorica i također povišenih brežuljkastih prostora Korduna i Banovine. Za razliku od rijeka koje teku nizinskim predjelima, zavoji Kupe su izduženiji, a riječna dolina je sužena

Rijeka Kupa oduvijek je imala veliko značenje za ovaj kraj. U vremenima burne prošlosti označavala je granicu prema Vojnoj krajini, tako da se i danas za krajeve s desne strane Kupe kod nas može čuti naziv „Granica”.

Osim toga ona je bila i gospodarski iznimno važna za mnogo širi prostor. Prije izgradnje željeznice u 18. i 19. stoljeću koristila se kao važan prometni pravac koji je povezivao panonski prostor s Hrvatskim primorjem. Roba iz unutrašnjosti, prvenstveno žito, dopremalo se lađama (u našem kraju su ih zvali lajde) do Karlovca, gdje se teret pretovarivao i preko Gorskog kotara kopnenim putevima (Jozefina, Karolina i Lujzijana) transportirao dalje prema obali.

Sama plovidba se odvijala tako da su lađe pomoću konopa uzvodno vukli konjima, za koje su duž rijeke bile uređene staze kopitnice. Pored obala, bilo je potrebno urediti i samo korito rijeke, tako da su zahvati toga tipa izvršeni već 1760. godine.

Izgradnjom željeznice Kupa gubi svoju prometnu važnost, ali u novije vrijeme dobiva novu ulogu. Danas je ona, zahvaljujući svojoj ljepoti i očuvanosti, okosnica razvoja brojnih rekreacijskih sadržaja u našoj općini.

www.pokupsko.hr

EUROPEAN UNION
LEADER
CROATIA
Co-financed by the EU pre-accession IPARD measure through LEADER project
This website is co-financed from EU pre-accession program for IPARD LEADER measure. The contents of this site are the sole responsibility of the LAG "Vallis Colapis" and do not necessarily reflect the position of the European Union.